Međutim, ove su promjene vidljive samo u prvoj godini, u vrijeme kada beba prvi puta dolazi u susret s čvrstom hranom i ne utječe na kasniji razvoj.
"Ne radi se o tome koliko brzo bebe rastu, nego mogu li zbog početaka u ishrani biti deblja", iznosi dr. Berthold Koletzko, jedan od autora studije nutricionizma na Dječjoj klinici Dr. Von Hauner u Münchenu.
Istraživači su pratili prehrambene navike oko 700 dojenčadi u Europi tijekom dvije godine. Utvrđeno je da postoje razlike u težini beba ovisno od toga kada počnu jesti čvrstu hranu, ali da to nema utjecaja nakon prve godine života. Nakon dvije godine promatranja ustanovljeno je da nema znatne razlike u težini i dužini među bebama. Bitno je napomenuti da je istraživanje obavljeno u razvijenim eeropskim zemljama gdje djeca obično ranije počinju jesti čvrstu hranu nego drugdje.
Dječja debljina se u posljednjem desetljeću utrostručila. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama prema posljednjim dostupnim podacima iz 2008. godine, postojalo je 12,5 miliona pretile djece.
Svi znanstvenici se slažu da bebe trebaju prijeći na čvrstu hranu onda kada počnu samostalno sjediti te pokazuju interes za ono što njihovi roditelji jedu, tako što približavaju ručice ustima. Ovo je značajna komunikacija između roditelja i djece, koja, u nemogućnosti da se verbalno izraze, tako daju određene signale roditeljima.
Izvor: www.fatsoflife.com
www.cuvarkuca.hr